Nekadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije, premijer Srbije i lider Demokratske stranke Srbije, Vojislav Koštunica rijetko se pojavljuje u javnosti, ne daje izjave medijima, ne pohađa stranačke skupove, ne kometariše političke događaje, piše Danas.

S vremena na vrijeme pojavi se neka njegova neformalna fotografija, tek da podsjeti javnost kako danas izgleda prvi demokratski izabrani predsjednik koji je skinuo sa višegodišnjeg trona Slobodana Miloševića, uz poruku „ko smije da vas pogeda u oči“.

Tako je Koštunica 2019. snimljen u prodavnici, na kasi jednog hipermarketa u Aranđelovcu. Sljedeće godine je Željko Tomić, bivši funkcioner Demokratske stranke Srbije, na društvenoj mreži Twitter postavio fotografiju sa Koštunicom, 2022. bivši predsjednik Jugoslavije i premijer Srbije uslikan je u Ljigu na književnoj večeri, a prošle godine i u društvu Velje Ilića. Sve u svemu po jedna fotografija godišnje.

I tako već devet godina on je daleko od očiju javnosti. Sve do nedavno dok ga aktuelni predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić praktično nije vratio u život.

I to sve zbog jednog Koštuničinog potpisa na peticiju Pokreta za odbranu Kosova i Metohije čija je glavna poruka bila – “ne ultimatumu, ne kapitulaciji“, koji se odnosio da njemačko-francuski plan za Kosovo.

Koštunica se tako našao na udaru predsjednika Vučića, koji ga je javno upitao da objasni zašto je pustio 1.800 terorista iz zatvora i organizovao skup “Kosovo za patike”, kome je uzgred i sam Vučić prisustvovao.

I nakon te dvodnevne Vučićeve paljbe po njemu u Skupštini Srbije, Koštunica je ostao bez riječi. Danas je pokušao da dobije njegov komentar, ali je on ostao dosljedan svom višegodišnjem ćutanju.

Koštunica se iz politike definitvno povukao 2014. godine kada je podneo ostavku na mjesto predsjednika DSS-a zbog loših rezultata ostvarenih na parlamentarnim izborima te godine, kada njegova stranka nije prešla cenzus.

Te iste godine napustio je DSS, stranku koju je osnovao 1992. godine, uz ocjenu da je izborna skupština napustila ideju političke neutralnosti koju je zagovarao DSS. Tada mu je i veliki broj stranačkih kolega okrenuo leđa.

Mali broj njegovih bivših stranačkih kolega ostao je u kontaktu sa njim, a oni koji jesu navode da izuzetno poštuju njegovo mišljenje.

Tako je Koštuničino ime “uznemirilo duhove” kada ga je spomenuo u intervjuu za Nedeljnik, profesor Vladeta Janković, nakon što je i zvanično objavljena njegova kandidatura za gradonačelnika Beograda u februaru 2022. Upitan da li se konsultovao sa Vojislavom Koštunicom oko odluke da prihvati kandidaturu, Janković je odgovorio potvrdno.

“Jesam. Ja njega smatram ne samo nekim čiji sam bio dugogodišnji politički saradnik, već i ličnim prijateljem“, rekao je Janković i dodao da je uvijek njegov savjet i mišljenje smatrao dragocjenim.

“Daleko od toga da sam se uvijek sa svime slagao, ali bitno je da znam da misli čisto i bez predrasuda“.

Prijatelji koji su u kontaktu sa Koštunicom tvrde da živi vrlo povučeno i na relaciji selo Dragolj, Belanovica – Beograd.

Prije dve godine mediji su pisali da je nekadašnji predsjednik SRJ i premijer Srbije sebi i novoj supruzi Ljiljani napravio brvnaru u zabačenim predjelima sela Dragolj, blizu Gornjeg Milanovca. Kućica je na vrhu brda, nema ni struje ni vode, a jedine komšije su lisice, zečevi i divlje svinje.

Put do te njegove brvnare, kako su pisali mediji, posut je sitnim belim kamenjem, pored kojeg rastu divlje kupine, a u blizini je i manje jezero.

Inače, Vojislav Koštunica je na političku scenu stupio nakon petooktobarskih promjena kada je postao predsednik Savezne Republike Jugoslavije. Nakon ubistva premijera Zorana Đinđića i vanrednih parlamentarnih izbora održanih u decembru 2003. godine, Koštunica je formirao Vladu Srbije i postao njen presjednik.

Vodio je vladu tokom dva mandata, a njegov drugi mandat obilježilo je savezništvo sa Demokratskom strankom i G17 plus. Međutim njihova koalcija nije dugo trajala.

Nakon tijesne pobjede kandidata DS Borisa Tadića u drugom krugu predsjedničkih izbora 2008. i Koštuničnog protivljenja potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, odnosi u koaliciji su poremećeni.

Kriza je privremeno riješena odlaganjem potpisivanja sporazuma na mesec dana. Nekoliko dana kasnije, 17. februara 2008, kosovski Albanci su proglasili nezavisnost, te Koštunica ostaje upisan u srpskoj političkoj istoriji kao premijer za vrijeme čije vlasti se to dogodilo.

Ostavku je podnio 7. jula 2008. godine, a iz politike se definitvno povukao 2014. godine kada je podnio ostavku na mesto predsjednika DSS-a zbog loših rezultata na parlamentarnim izborima.