Više od 100 miliona ljudi širom svijeta protjerano je iz svojih domova, saopštila je Agencija UN za izbjeglice. Osim ratnih sukoba, i pandemija korone povećala je broj gladnih u svijetu šest puta za godinu dana – svakog minuta od gladi umre 11 ljudi.

Fransoaz Žakob stalna koordinatorka UN u Srbiji, upozorava da će u narednoj zimi biti nestašica hrane i porasta broja gladnih, ali da će se razlikovati od djelova svijeta.

Fransoaz Žakob je za RTS istakla, da sistemi hrane trpe pritisak u poslednje dvije godine i da to nije samo zbog rata u Ukrajini, već i zbog kovida kao i zbog posljedica klimatskih promjena.

Istina je, kaže, da je ovo nezabilježeni porast cijena hrane i bilježe se prve nestašice koje se razlikuje se od regiona do regiona, a u Severnoj Africi će sledeće zime biti velikih nestašica žitarica.

„U Srbiji ne očekujemo velike nestašice hrane, jer je Srbija samodovoljna zemlja kad je riječ o proizvodnji i snabdjevanju hranom“, istakla je Žakob.

Rusija i Ukrajina su jedne od najvećih proizvođača hrane, prije svega žitarica, a neke od namirnica su zaglavljene u lukama u Ukrajini, što dodatno, ukazuje, otežava situaciju. Uz to, očekuje se da će i žetva biti za 20 posto manja.

„Biće nestašica u narednoj zimi ali će se razlikovati od djelova svijeta. U cijelom svijetu trenutno je oko 10 posto populacije, oko 800 miliona ljudi u rizika od gladi. Ako cijene energenata nastave da rastu, očekujemo dodatnih 10 do 15 miliona gladnih ljudi u svijetu“, upozorila je Žakob.

Tome dodaje i povećanje od 10 do 15 posto ljudi, koji još nisu gladni, ali su u riziku da budu. Među njima su najugroženija djeca, ali i žene. Žene su deset puta više ugroženije u odnosu prema muškarcima, dok su djeca od samog rođenja ugrožena i to je pitanje koje UN najviše brine.