„Sigurno da nisu isti problemi u Pljevljima ili Kotoru ili Podgorici. Budva, na primjer, nema nikakav problem sa zagađenjem vazduha. Neku prvu inicijativu, logično je, očekujemo iz Pljevalja“, kazala je Ivana Vojinović.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma od avgusta, od kada se primjenjuje novi Zakon o životnoj sredini, nije dobilo nijedan zahtjev od opština kojima je sada omogućeno da propišu naknade za zagađivanje na svojoj teritoriji i taj novac iskoriste za poboljšanje života svojih građana.

Zakonom je predviđeno da država i jedinica lokalne samouprave, obezbjeđuju finansijska sredstva za zaštitu i unapređenje životne sredine.

„Jedinica lokalne samouprave može propisati naknadu za zaštitu i unapređenje životne sredine, u skladu sa svojim potrebama i specifičnostima. Kriterijume, vrstu i visinu naknade, način plaćanja, obveznike kao i olakšice za određenje kategorije obveznika plaćanja, propisuje jedinica lokalne samouprave, uz prethodnu saglasnost Vlade. Prikupljena sredstva po osnovu naknade moraju se namjenski koristiti za zaštitu i unapređenje životne sredine na teritoriji jedinice lokalne samouprave“.

To, praktično znači, da bi na primjer, opštinska vlast u Pljevljima, mogla da prihoduje značajna sredstava od brojnih zagađivača u tom gradu, poput Rudnika uglja ili Termoelektrane. Međutim, kako je „Vijestima“ kazala generalna direktorka Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojhinović, tu mogućnost do sada nije iskoristila nijedna opština.

„Mi smo u Zakonu dali potpunu mogućnost jedinicama lokalne samouprave da propišu nove naknade za zagađivanje životne sredine na njihovoj teritoriji. Te naknade one mogu uz prethodnu saglasnost Ministarstva, da naplaćuju u zavisnosti od njihovih potreba, odnosno vrste zagađenja ili degradacije životne sredine“ kazala je Vojinovićeva.

Cilj je, kako je navela, bio da Ministarstvo ne propisuje uniformno naknadu na osnovu zagađenja za sve opštine.

„Sigurno da nisu isti problemi u Pljevljima ili Kotoru ili Podgorici. Budva, na primjer, nema nikakav problem sa zagađenjem vazduha. Zakon se primjenjuje od avgusta, ali još nismo imali nijednu inicijativu. Možda lokalne samouprave rade, pripremaju akte i nadamo se da će reagovati. Neku prvu inicijativu, logično je, očekujemo iz Pljevalja“, kazala je Vojinovićeva.

Ona je pojasnila da bi se taj novac slivao u lokalni budžet, a da je za taj proces dobijena saglasnost od Ministarstva finansija.

„To nije dodatna biznis barijera ili opterećenje, već se shvatilo da ako neko zagađuje životnu sredinu, za to mora i da plati“, kazala je Vojinovićeva.

Godinama unazad najavljivan, Eko fond bi, prema njenim riječima, trebalo da se uspostavi najkasnije 2018., ali će Ministarstvo pokušati da ga osnuje tokom sljedeće godine.

„Prvo moramo da uradimo studiju izvodljivosti. To će biti samostalno pravno lice sa svojim računom i u potpunosti će funkcionisati po principu zagađivač plaća, a od novca od prikupljenih naknada biće finansirani projekti zaštite životne sredine i na državnom i na lokalnom nivou“, kazala je Vojinovićeva.