Crna Gora na kraju sljedećeg mjeseca, po planu Ministarstva finanasija, neće imati dovoljno novca u trezoru za finansiranje tekućih obaveza, saopšteno je na pres konferenciji “Da li nas čeka prazna držvana kasa kao i 2020. godine” koju je organizovao pokret Evropa sad (PES).

Član Predsjedništva PES-a, Branko Krvavac je, predstavljajući analizu javnih finansija koju je uradila PES na osnovu podataka koji se nalaze na sajtu Ministarstva, kazao da će u junu kasa biti prazna.

“Nije mi jasna priča da do septembra neće biti potrebno zaduženje. Sa ovakvim budžetom zaduženje će biti potrebno već u junu. Jedino da se desi čudo pa da prihodi budu veći 40 ili 50 odsto“, kazao je Krvavac.

On je rekao da je stanje u državnoj kasi u 2022. godini bilo 450 miliona eura, da je na kraju septembra deficit iznosio 0,7 odsto BDP-a, kao i da je depozit u istom periodu bio 300 miliona eura.

“Da su nastavili tom dinamikom i da nije bilo rebalansa deficit bi bio ispod dva odsto. Međutim, ovako su ušli u rebalans i povećali deficit na 4,5 odsto BDP-a ”, kazao je Krvavac.

Prema njegovim riječima, u Novu godinu se ušlo sa budžetom kojim se povećava potrošnja za preko 300 miliona eura, a na raspolaganju u trezoru na kraju godine je ostalo samo 45 miliona eura.

“Sve ovo ćemo obrazložiti izvještajem, odnosno zvaničnim podacima i planom sadašnjeg Ministarstva finansija, koje je javno dostupno na njihovom sajtu”, kazao je Krvavac.

Kako je rekao, u samom izvještaju Ministarstva navodi se da su depoziti na kraju godine 111,75 miliona eura, ali da oni uključuju zlato čija je vrijednost 65,43 miliona eura.

“Prema ovome, raspoloživa sredstva u trezoru su 46,2 miliona eura. Kad uzmemo sad u obzir izvještaj Ministarstva za januar i februar vidimo da su nedostajuća sredstva za ta dva mjeseca 10,5 milona eura, a kako nije bilo novih zaduženja u tom periodu, na kraju februara je raspoloživo 35.8 miliona eura”, rekao je Krvavac.

Kako je dalje pojasnio, kada se od 35,8 miliona eura oduzmu prihodi od ekonomskog državljanstva onda je na kraju februara bilo raspoloživo 5,8 milona eura.

“Nakon toga nastupa zaduženje u martu od 100 miliona eura po nepovoljnim uslovima i sa tim zaduženjem, uz nedostajuća sredstva, na kraju ovogg mjeseca po planu Ministarstva imali smo raspoloživo oko 94,1 milion eura”, kazao je Krvavac.

Prema njegovim riječima, kada se na 94,1 miliona dodaju nedostajuća sredstva za april dolazi se do zaključka da će na kraju tog mjeseca biti raspoloživo 67,9 miliona eura.

“Po podacima Ministarstva mi u maju nemamo više novca u trezoru, odnosno nemamo dovoljno novca da pokrijemo sve obaveze koje su planirane”, tvrdi Krvavac.

Kazao je “da priču da je stanje u trezoru 270 miliona eura treba pojasniti”.

“To 270 miliona se sastoji od: 100 miliona zaduženja iz marta na koje se ne može računati, 30 miliona eura od ekonomskog državljanstva koja se ne mogu koristiti za finansiranje tekućih obaveza i 30 milona eura direktne budžetske podrške Evropske unije za energetiku”, naveo je Krvavac.

On je dodao da u ovih 270 miliona eura spada i vrijednost zlata koja je 65 miliona eura

“Kada se sve sabere, to je preko 200 miliona eura depozita koje ne možete da koristite, a imate deficite u svima narednim mjesecima. Postavlje se pitanje od čega će biti pokriveni ti deficiti”, upitao je Krvavca.

On je napomenuo da izvještaj Ministarstva za jun, jul i avgust govori da će biti kumulativno 153,7 miiona eura nedostajućih sredstava.

“Paradoks je, jer je u ljetnjim mjesecima kada je sezona u toku, obično imamo suficit, a ne deficit. Ali, to je sve radi nepromišljenih odluka koje su donesene”, istakao je Krvavac.

Predsjednik pokreta Evropa sad, Milojko Spajić, ponovio je da 270 miliona eura ne mogu biti iskorišćenje za tekuću potrošnju i da je Crna Gora u vrlo teškoj poziciji.

“Nadam se da ova Vlada neće biti ta koja će prodati zlato poslije samo godinu vraćanja u Crnu Goru”, rekao je Spajić.

On je, govoreći o zaduživanju, kazao i da za to postoji pravo vrijeme i fiskalna politika, kao i da će sljedeću Vladu sačekati potpuno isti scenario koji je bio u septembru 2020. godine.

On je rekao da program Evropa sad nije izazvao tekući deficit.

“Sve što smo mi smanjili, oni su vratili na staro i onda su budžetom za 2023. godinu još otišli stepenicu više. Mi smo za svaki euro koji smo se zadužili kortsili za vraćanje starih dugova ili kapitalne investicije”, rekao je Spajić.

On je poručio da nije vrijeme ekspanzivnu politiku, jer je situacija jako ozbiljna.

“Mi smo, ono što smo mogli da uradimo za zaštitu standarda građana, uradili. Ukoliko nam se da ta odgovornost na narednim izborima moraćemo ići od nule i na isti način kao i 2020. godine kako bi mogli sprovesti program Evropa sad II”, kazao je Spajić.