Nepovoljan regulatorni okvir direktno je povezan sa nasljeđem nezavršene tranzicije, kao prepreke u razvoju privatnog sektora i privrede u cjelini. To se prvenstveno odnosi na slabosti u korporativnom upravljanju u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države kao strukturnom izazovu, navodi se u Programu ekonomskih reformi 2024–2026. godine, koji je Vlada usvojila u četvrtak.

Decenijama se upravni odbori državnih kompanija popunjavaju isključivo po partijskom ključu, a i izvršni direktori se dominantno biraju na osnovu partijske knjižice. Zbog lošeg upravljanja i ostvarenih gubitaka pojedinih državnih preduzeća niko od ,,partijskih“ menadžera nije odgovarao i snosio posljedice.

Nova vlada je najavila da će ubuduće direktori i dio odbora direktora biti birani na konkursima, mada će u bordovima ostaviti mjesta za partijske kadrove po dubini.

U programu se podsjeća da je Međunarodni monetarni fond u izvještaju za Crnu Goru iz februara 2022. ukazao da je „ukupni okvir za nadzor nad radom javnih preduzeća slab“ i da „jačanje nadzora može donijeti značajne fiskalne i ekonomske benefite“.

Troškovi

Konstatuje se da neefikasno i/ili loše upravljanje privrednim društvima u većinskom vlasništvu države nameće značajne troškove za državu.

– Oni se ogledaju kroz aktiviranje garancija za kredite pojedinih državnih preduzeća, izdvajanje značajnih sredstava iz budžeta opredijeljenih pojednim privrednim društvima, pozajmice iz budžeta. Takođe i izgubljene prihode države koji su uslovljeni lošim upravljanjem i poslovanjem nekih od ovih društava. Država kao većinski vlasnik nema jasan model nadzora nad poslovanjem državnih preduzeća. Taj nadzor je godinama fragmentiran između više nadležnih institucija, bez objedinjenog i standardizovanog načina planiranja i izvještavanja o poslovanju državnih preduzeća – kaže se u dokumentu.

Poručeno je da će cilj strukturne reforme državnih preduzeća biti definisanje jasnog strateškog pristupa u nadzoru nad njihovim radom, uz definisanje optimalnog modela i mehanizama nadzora radi poboljšanja poslovnih performansi.

Strukturna reforma će obuhvatiti definisanje strateškog okvira i pravaca za nadzor nad radom nefinansijskih državnih preduzeća, kao i mehanizam transformacije Investiciono-razvojnog fonda.ž

– Cilj reformske mjere je doprinos uspostavljanju funkcionalnog sistema monitoringa i planiranja, izvještavanja i nadzora nad radom privrednih društava u većinskom vlasništvu države, u skladu sa najboljim praksama zemalja OECD-a. U užem smislu, cilj mjere je unapređenje korporativnog upravljanja, te uspostavljanje funkcije procjene i monitoringa finansijskih i fiskalnih rizika njihovog poslovanja – navodi se u Vladinom dokumentu.

Konkurencija

Očekuje se da će se jačanjem prakse dobrog korporativnog upravljanja povećati konkurentnosti tih preduzeća i lojalnija konkurentska utakmica na tržištu, budući da su državna preduzeća u velikom broju slučajeva u povoljnijoj konkurentskoj poziciji od privatnih. Navodi se da će sprovođenje mjere podstaći članove organa upravljanja unutar državnih preduzeća da efikasnije upravljaju njima.

– Poboljšanim nadzorom i poboljšanim korporativnim upravljanjem privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, obezbijediće se profitabilnije poslovanje ovih privrednih društava, efikasnija upotreba i veća transparentost u politici zapošljavanja. Takođe, realizacija ove mjere će doprinijeti društveno odgovornijem poslovanju ovih privrednih društava i njihovom efikasnijem servisiranju građana – tvrdi se u Vladinom dokumentu.