Foto: gov.me –

Šverc cigareta, rad na crno, neizdavanje PDV računa i izdavanje privatnog smještaja u turizmu bez prijava i oporezivanja – dominantni su segmenti rada na crno proteklih godina u Crnoj Gori.

Najveći izvor šverca cigareta bila je takozvana Slobodna zona u Luci Bar. Nakon njenog zatvaranja u avgustu 2021. godine, značajno je počela da se povećava legalna prodaja cigareta, a i prihodi države od akciza i PDV-a na duvanske proizvode porasli su za 50 miliona. Podaci pokazuju i da je vrijednost legalne prodaje duvanskih proizvoda za period januar-maj ove godine skoro za tri puta veća nego u istom periodu 2019.

Od početka 2022. godine u Crnoj Gori je na snazi drugačiji obračun dažbina na zarade, jer je ukinuto plaćanje zdravstvenog osiguranja koje je činilo 10,8 odsto bruto zarade, a uveden je i neoporezivi dio zarade do iznosa od 700 eura. Na primjer, na zaradu od 700 eura neto poslodavac je do tada plaćao još 447 eura poreza, doprinosa i drugih dažbina, a sada na isti iznos iznos svih dažbina iznosi 195 eura.

Nakon ovih mjera mnogim poslodavcima se više nije isplatilo da radnike vode “na crno”, odnosno da im jedan dio zarade isplaćuju zvanično, a drugi dio “na ruke” bez obračuna poreza i doprinosa.

Takođe, zbog odlaska mnogih radnika u inostranstvo, naročito u djelatnostima ugostiteljstva, građevinarstva, tehničkih zanimanja…, poslodavci više nisu imali mehanizam ucjene i sve više radnika se ne zadovoljava minimalnim platama bez uplaćivanja doprinosa.

Da se značajno smanjilo crno tržište rada pokazuju podaci da se naplata doprinosa za penziono osiguranje, čija se stopa jedina nije mijenjala u poreskoj reformi iz prošle godine, skoro izjednačila sa sumom potrebnom za isplatu svih penzija.

Takođe, broj zaposlenih u maju ove godine iznosio je 244 hiljade, dok ih je u istom mjesecu 2019. godine bilo 204 hiljade.

U maju 2019. godine broj nezaposlenih je iznosio 36 hiljada, a u istom mjesecu ove godine 41 hiljadu. To znači da je istovremeno broj zaposlenih povećan za 40 hiljada, a nezaposlenih za pet hiljada. Matematički ovaj nesklad se mogao desiti jedino ako je veliki broj radnika iz sive zone preseljen u legalne tokove, odnosno da su ih poslodavci legalizovali i za njih počeli plaćati poreze i doprinose.

Nakon što je u 2021. godini završen sistem fiskalizacije obračuna PDV-a, uz druge uslove kao što su inflacija i povećanje potrošnje, naplata ovog poreza sada je za 50 odsto veća nego u 2019. godini, odnosno za 350 miliona godišnje.

Vlada je početkom jula utvrdila smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2023. do 2026. godine, čiji je cilj da se dug države i deficit svedu na zakonski osnov.

Ekonomista Zarija Pejović upozorava da postoji više indikatora koji ukazuju na sumnju da u Crnoj Gori postoji problem pranja novca iz kriminalnih aktivnosti.

“Visoke cijene nekretnina, potom nikada veći depoziti u bankama, odstupanja između agregatnih pokazatelja kao što su ukupno isplaćene zarade u godini i lične potrošnje domaćinstava u obračunu BDP-a. Ovi indikatori ukazuju na nivo potrošnje i štednje koja se ne može objasniti zaradama, pa ni dotacijama iz inostranstva i kreditima. Da li je i u kojoj mjeri Crna Gora ‘perionica’ novca stečenog kriminalnim radnjama, na ovo pitanje odgovor treba da daju organi koje se bave sprečavanjem pranja novca, Uprava policije, ANB, Centralna banka”, kazao je “Vijestima”.

Pejović predlaže da Vlada, odnosno Skupština, formira anketni odbor koji bi istražio razmjere ove pojave prikupljajući informacije iz institucija i na osnovu toga formiraju izvještaj.

“Ovo tim prije što je u Crnoj Gori međuinstitucionalna saradnja po pravilu nedovoljna. Ukoliko organizovani kriminal uspije da se penetrira u ekonomsku bazu, zasigurno će pokušati da preuzme i politički sistem. Ako se Crnoj Gori to desi, a moguće da se već i dešava, većina građana će živjeti u siromaštvu, dok će politički sistem proizvoditi stalnu nestabilnost”, kaže Pejović.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je objasnio da je cilj smjernica da se stabilizuju javne finansije, jer u naredne četiri godine na plaćanje dospijevaju skoro tri milijarde starih dugova i zaduženja.

“Obaveze koje nas čekaju su velike i to će zahtijevati dosta rezova u fiskalnoj politici. I dalje imamo ozbiljan prostor u suzbijanju sive ekonomije za dodatne prihode države. Rak rana je turizam zbog nelegalnog smještaja, do politika u oblasti igara na sreću, čvsta fiskalna disciplina kroz fiskalizaciju, uvođenje elektronske fakture”, kazao je ranije Damjanović.

Iz Vlade su ranije najavili da pripremaju program sličan sistemu elektronskog prijavljivanja turista e-vizitoru iz Hrvatske, koji bi omogućio državnim poreskim vlastima veći uvid u turistički promet pod privatnih izdavaoca smještaja, a time i smanjenje sive zone i veću naplatu prihoda.